The Economist o britanskim sveučilištima i stranim studentima

Ugledni britanski tjednik The Economist, u broju od 7. kolovoza 2010. godine, donosi poduži članak o današnjem stanju i budućnosti britanskih sveučilišta, skupa sa sažetkom. Glavne su teze članaka da se britanska sveučilišta moraju odlučnije boriti za strane studente zbog toga što (i) strani studenti plaćaju više školarine od domaćih i EU studenata, te na taj način subvencioniraju znantno niže školarine domaćih i EU studenata; (ii) zbog toga što je među stranim studentima velik broj onih iznimno nadarenih i radišnih, čije prisustvo jamči višu  kvalitetu nastave i istraživanja; (iii) zbog toga što neki od odličnih stranih studenata mogu ostati u Velikoj Britaniji te svojim znanjem i poduzetništvom unaprijediti britanska sveučilišta, institute i ekonomiju.

U srži bolonjske reforme je ideja mobilnosti studenata i nastavnika. Da bi se ta ideja ostvarila, potrebno je biti otvoren stranim studentima i nastavnicima, što znači, između ostaloga, biti otvoren nastavi i istraživanju na engleskom jeziku koji najveći broj stranih studenata poznaje i koji je lingua franca današnje znanosti, businessa, politike i dobrog dijela kulture. U oba članka u Economistu ističe se da britanska sveučilišta svoju reputaciju i poželjnost imaju zahvaliti upravo toj jezičnoj činjenici.

Sveučilište u Zagrebu pokrenulo je u ak. god. 2009/10 inicijativu za uvođenje kolegija na stranim jezicima, uputivši poziv svim sastavnicama da prijave takve kolegije za iduću nastavnu godinu, pri čemu će izvoditelji prihvaćenih prijedloga biti financijski stimulirani za pripremu i provedbu svojih kolegija. Provedba te inicijative zapela je na više razina, npr. neke sastavnice poslale su svoje prijave vrlo kasno, način na koji su prijave prikupljane i procjenjivane na sastavnicama nije bio transparentan. Nadamo se da će idućih godina slična inicijativa biti ponovljena, ali da će njena provedba biti bolje osmišljenja.

Također se nadamo da će kolegiji na engleskom jeziku u skoroj budućnosti postati pravilo a ne iznimka, naročito u diplomskom i poslijediplomskom ciklusu, kao jedna od stavki kojom se želi povećati mobilnost studenata, tj. privući dobre strane studente i obučiti domaće studente za praćenje nastave u inozemstvu. Iako se čini da hrvatska sveučilišta imaju važnije brige od privlačenja stranih studenata i nastavnika, strateški gledano to je jedna od najvećih briga, skupa s brigom o povećanju kvalitete nastave i istraživanja. Dakako, osim ako hrvatska sveučilišta ne kane ostati daleko na obrazovnoj i istraživačkoj periferiji.