6. Sajam stipendija
Institut za razvoj obrazovanja (IRO) organizira 6. Sajam stipendija u srijedu, 20. listopada 2010. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. 30 uglednih hrvatskih i inozemnih institucija predstaviti preko 70 programa financijskih potpora te više od 4.000 pojedinačnih stipendija dostupnih hrvatskim građanima za studiranje u Hrvatskoj i inozemstvu.
Na Sajmu će biti predstavljeni planovi, izmjene i dopune zakonske regulative i administrativnih procedura kojima će se povećati međunarodna mobilnost hrvatskih studenata i profesora, s naglaskom na ukidanje oporezivanja stipendija kao jednoj od mjera za otklanjanje prepreka u mobilnosti. Cjeloviti program Sajma i popis izlagača dostupni su na www.stipendije.info.
The Economist o britanskim sveučilištima i stranim studentima
Ugledni britanski tjednik The Economist, u broju od 7. kolovoza 2010. godine, donosi poduži članak o današnjem stanju i budućnosti britanskih sveučilišta, skupa sa sažetkom. Glavne su teze članaka da se britanska sveučilišta moraju odlučnije boriti za strane studente zbog toga što (i) strani studenti plaćaju više školarine od domaćih i EU studenata, te na taj način subvencioniraju znantno niže školarine domaćih i EU studenata; (ii) zbog toga što je među stranim studentima velik broj onih iznimno nadarenih i radišnih, čije prisustvo jamči višu kvalitetu nastave i istraživanja; (iii) zbog toga što neki od odličnih stranih studenata mogu ostati u Velikoj Britaniji te svojim znanjem i poduzetništvom unaprijediti britanska sveučilišta, institute i ekonomiju.
U srži bolonjske reforme je ideja mobilnosti studenata i nastavnika. Da bi se ta ideja ostvarila, potrebno je biti otvoren stranim studentima i nastavnicima, što znači, između ostaloga, biti otvoren nastavi i istraživanju na engleskom jeziku koji najveći broj stranih studenata poznaje i koji je lingua franca današnje znanosti, businessa, politike i dobrog dijela kulture. U oba članka u Economistu ističe se da britanska sveučilišta svoju reputaciju i poželjnost imaju zahvaliti upravo toj jezičnoj činjenici.
Sveučilište u Zagrebu pokrenulo je u ak. god. 2009/10 inicijativu za uvođenje kolegija na stranim jezicima, uputivši poziv svim sastavnicama da prijave takve kolegije za iduću nastavnu godinu, pri čemu će izvoditelji prihvaćenih prijedloga biti financijski stimulirani za pripremu i provedbu svojih kolegija. Provedba te inicijative zapela je na više razina, npr. neke sastavnice poslale su svoje prijave vrlo kasno, način na koji su prijave prikupljane i procjenjivane na sastavnicama nije bio transparentan. Nadamo se da će idućih godina slična inicijativa biti ponovljena, ali da će njena provedba biti bolje osmišljenja.
Također se nadamo da će kolegiji na engleskom jeziku u skoroj budućnosti postati pravilo a ne iznimka, naročito u diplomskom i poslijediplomskom ciklusu, kao jedna od stavki kojom se želi povećati mobilnost studenata, tj. privući dobre strane studente i obučiti domaće studente za praćenje nastave u inozemstvu. Iako se čini da hrvatska sveučilišta imaju važnije brige od privlačenja stranih studenata i nastavnika, strateški gledano to je jedna od najvećih briga, skupa s brigom o povećanju kvalitete nastave i istraživanja. Dakako, osim ako hrvatska sveučilišta ne kane ostati daleko na obrazovnoj i istraživačkoj periferiji.
Eurozine objavio tematski broj o Bolonjskoj reformi
Eurozine, web-portal koji umrežava više od 75 web stranica koje se bave kulturom, otvorio je novi temat na svojim stranicama – posvećen Bolonjskoj reformi.
Članci na ovom portalu omogućuju zainteresiranima uvid s jedne strane u ključne debate u nacionalnim visoko-obrazovnim sustavima (britanskom, francuskom, ruskom, rumunjskom i drugima), te s druge strane donosi seriju članaka iz područja filozofije obrazovanja.
Većina članaka objavljena je na engleskom jeziku, a svi su dostupni na:
Dva teksta o visokom obrazovanju
U posljednjih nekoliko dana objavljena su dva zanimljiva i dobro napisana teksta o visokom obrazovanju. Jedan je napisala Dr. Karin Doolan s Instituta za društvena istraživanja, naslovljen “Jesu li zaista krivi samo studenti?” i objavljen na mrežnim stranicama Instituta za razvoj obrazovanja.
Drugi tekst, različitoga predznaka, napisao je Marko Perožić, naslovljen “Studenti - budite realni, tražite vaučere” i objavljen na T-portalu.
Razgovor u Novom listu
Hrvoje Krešić iz Novog lista razgovarao je s dvojicim članova UNESCO-ve katedre za upravljanje i menadžment visokog orazovanja, Matkom Barišićem i Pavelom Gregorićem, povodom okruglog stola “Processing the Bologna Process: Current Losses and Future Gains” koji se održao u Zagrebu 5. i 6. ožujka 2010.
Kolega Krešić bio je ljubazan staviti cijeli razgovor na portal Connect, pa se on može pročitati ovdje.
Reforma visokog obrazovanja: inventura 2010.
Prezentacije s konferencije Reforma visokog obrazovanja: inventura 2010. koja je održana 9. i 10. travnja na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu dostupne su na stranicama Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Izravni link je ovdje.
Kritički osvrt na Bolonjski proces
Heinrich Böll Stiftung je objavio tekst u kojem se kritički osvrćem na postignuća bolonjskog procesa.
U tekstu stavljam naglasak na potrebu za snažnijim uključivanjem studenata i nastavnika u proces, te na ispunjavanje cilja socijalne dimenzije iz Bolonjske deklaracije. Tekst možete pronaći ovdje.
Bologna u Zagrebu iz šire perspektive
Dr. Anne Corbett, spomenuta u prethodnom postu, objavila je još jedan zanimljiv tekst o bolonjskom procesu na blogu GlobalHigherEd. U njemu daje svoja razmišljanja o bolonjskom procesu iz perspektive triju recentnih događaja kojima je svjedočila, uključujući i naš okrugli stol Processing the Bologna Process: Current Losses and Future Gains u Zagrebu.
Thanks for your kind words, Anne!
O bolonjskoj reformi i politici
Dr. Anne Corbett s London School of Economics and Political Science, vodeći stručnjak za povijest europskih obrazovnih politika, nedavno je gostovala u Zagrebu na okruglom stolu Processing the Bologna Process: Current Losses and Future Gains u organizaciji UNESCO-ve katedre. U časopisu Times Higher Education Supplement od 11. ožujka izašao je njen tekst pod naslovom “My, how you’ve grown” o bolonjsom procesu povodom proslave desete obljetnice reforme u Beču.
U svom tekstu Corbett identificira dva ključna problema vezana uz provedbu bolonjskoj procesa i smatra da oba zahtijevaju ozbiljno političko rješavanje. Prvi problem je razjedinjenost europskog prostora visokog obrazovanja koji se želi uspostaviti bolonjskom reformom. Naime, bolonjsku deklaraciju potpisalo je ukupno 47 zemalja, od kojih neke uopće ne pripadaju Europi (npr. Kazahstan, Turkmenistan i Rusija). Neće li se u tom prostoru javljati polarizacija na napredne zapadne zemlje i sveučilišta i ostatak? Drugi i vidljiviji problem je otpor nastavnika i studenata prema bolonjskoj reformi, pri čemu mnogi tu reformu vide kao ideološki (neoliberalni) projekt s tržišnim ciljevima koji neminovno vodi u komercijalizaciju visokog obrazovanja.
Sastanak ministara obrazovanja zemlja potpisnica jednom u dvije godine, zasigurno nije način da se ti problemi riješe, drži Corbett. Ni Bologna Follow-Up Group (BFUG) nema dovoljno političke snage. Ono što je potrebno, smatra Corbett, jest da političari u zemljama potpisnicama demonstriraju svoju predanost bolonjskim ciljevima i načelima:
The EHEA needs politicians, especially past and present higher education ministers, to demonstrate their commitment to the Bologna communiques they have signed. These include a commitment to higher education as a public good, whatever its funding, and support for the cultural and scientific values of the university as an institution.
The first task is to take on the arguments about the EHEA as a market and distil from them elements such as universities’ relevant contribution to economic growth through high-level education, while stressing the responsibility to maintain an institution that some still describe as the greatest invention of the human mind.
Ima li u nas političke volje da se demonstrira predanost bolonjskim načelima? Corbett je u pravu, bar što se tiče hrvatskih sveučilišta, kada tvrdi da postoji otpor nastavnika i profesora prema bolonjskoj reformu. Stoga je u pravu i kada tvrdi da rješenje tog problema leži u odlučnosti državne politike, ponajprije MZOŠ-a, da stane iza b0lonjskih načela i financijski podupre sve one aspekte funkcioniranja sustava visokog obrazovanja koji leže u srži bolonjskog procesa, kao što su mobilnost, internacionalizacija i kontrola kvalitete.
Vjerojatno bi odgovorni u MZOŠ-u na ovo odgovorili kako oni podupiru bolonjska načela, ali da nemaju novaca za financijsko podupiranje spomenutih aspekata. Ali i kad bi bilo novaca, kad bi se proračunska izdvajanja za visoko obrazovanje povećala, bi li MZOŠ usmjerio resurse u tom pravcu?
Odjeci okruglog stola
UNESCO-va katedra za upravljanje i menadžment visokog obrazovanja organizirala je 5. i 6. ožujka međunarodni okrgugli stol pod naslovom Processing the Bologna Process: Current Losses and Future Gains.
O okruglom stolu izvijestili su: Večernji list, Novi list, Barkun, Tportal, Tinolovka, Školske novine.
Komentar uz nedovoljno precizan izvještaj nekih podataka u Večernjem listu može se naći ovdje.
